Apriorni obrazovni standardi vs ishodi učenja
Apriorni obrazovni standard, jednako kao i ishod učenja, jeste rječni iskaz kojim se izražava očekivani poželjni rezultat u postignuću učenika na datom obrazovnom nivou.
Namjerno ne koristim izraz 'standardi učeničkih postignuća' jer ga nisam našla u literaturi, osim u dokumentima Agencije. Naime, obrazovni standard doživljavam kao jedan pojam a učenička postignuća kao sasvim drugi pojam sa drugim značenjem i u tom smislu za mene su nespojivi kao izraz koji se odnosi samo na standarde.
Apriorni (pretpostavljeni) obrazovni standardi i ishodi učenja, jednako, definišu suštinska znanja i vještine koje treba razvijati kod učenika na datom obrazovnom nivou. I jedni i drugi mogu se dati na više nivoa , odnosno, imaju svojstva koja im omogućuju objektivno mjerenje znanja.
Standardi se daju na tri nivoa : niskom, srednjem i visokom, i u odnosu na dvije granične vrijednosti: dovoljnu i visoku. Koriste se , prevashodno, u svrhu eksternog standardizovanog testiranja kako bi omogućilo kvalitetno i objektivno tumačenje empirijskih podataka o postignućima učenika.
Ishodi se mogu dati na nivou prolaznosti (prag prolaza), poželjnom nivou i maksimalnom nivou. Osnova su za razvoj suvremenog NPPa zasnovanog na ishodima učenja i iskazani su na nivou prolaznosti. Ovdje nisam baš sigurna da li NPP treba da sadrži ishode na nivou prolaznosti, ili na poželjnom (prosječnom) nivou. U praksi se daje prednost pristupu koji se temelji na poželjnim ishodima učenja uz pretpostavku da je cilj obrazovnog sistema imati najviše učenika na , takozvanom, prosječnom (srednjem) nivou.
Kako vidimo, svrha standarda i ishoda je ista: definirati suštinska znanja i vještine koje treba razvijati kod učenika i objektivno mjeriti učenička postignuća. Razlika je u načinu primjene: ishodi se primjenjuju putem NPPa a standardi putem standardiziranog testa vanjske provjere znanja, barem shodno aktivnostima koje se provode u Agenciji.
Primjeri se mogu dati iz raznih disciplina. Ishodi koji se odnose na znanje, razumijevanje i na intelektualne vještine zasnivaju se na Bloomovoj taksonomiji. Ali, nadalje, postoje dvije kategorije koje se odnose na praktične (tj. predmetne) vještine i osnovne/prenosive (tj. opće) vještine.
Stoga ću ja, imajući u vidu rad i obuke zaposlenih u Agenciji , dati primjer za:
osnovne/prenosive ( tj. opće) vještine
Po okončanju procesa učenja, učenici će biti u stanju da:
· Rade djelotvorno kao dio tima
· Procijene vlastito učenje i osobni proces planiranja
Dat je jedan primjer jer iz navedenog slijedi da su, u biti, ishodi učenja i pretpostavljeni obrazovni standardi jedno te isto.